Obilježavanje godišnjice Seljačke bune u stubičkom kraju i ove godine se tradicionalno održava u zimsko vrijeme prateći događaje vezane uz Gupčevo puntanje kmetov i završnu bitku. Događanja se odvijaju u
dva vikenda na povijesnim mjestima u organizaciji Družbe vitezova zlatnog kaleža i Muzeja seljačkih buna, u suradnji s Tahyevim puškarima i Družbom vitezova Sv. Jurja uz sudjelovanje gostujućih udruga Beli volk iz Slovenije, Vitezovi zelingradski, Aureus Unicornis i
KUD-a Matija Gubec.
1. PUNTANJE KMETOV
6. veljače 2010. Gornja Stubica
MUZEJ SELJAČKIH BUNA
Program započinje u 10 sati u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici
s prikazom života u dvorcu u Tahijevo vrijeme.
Od 10 sati posjetitelji mogu gađati lukom i strijelom na terasi dvorca.
10.00 interaktivna radionica i škola plesa "Odjeni se i zapleši!"
- razgled stalnog postava Muzeja uz kostimirano vodstvo
- interaktivna radionica i škola plesa "Odjeni se i zapleši!"
13:00 Dolazak glasnika koji obavještava o pobuni kmetova
13:30 Organizirani odlazak prema Gupčevoj lipi
GUPČEVA LIPA
14.00 Dolazak pobunjenih seljaka
Naoružavanje kmetova i obučavanje za bitku
Pripremanje punte i pučko veselje u Birtiji pod Lipom
Organizatori: Družba vitezova zlatnog kaleža i Muzej seljačkih buna, u suradnji s Tahyevim puškarima, Družbom vitezova
Sv. Jurja i KUD Matija Gubec
Pokrovitelj: Općina Gornja Stubica
Sponzori: Birtija "Pod lipom"
|
.
.
Karv, ta slana, kmetska
stubičanska karv,
ta čarna, čerlena,
vonjhava, gosta karv,
zakaj curi ta gluha, masna, slepa,
strahotno mlačna karv?
Kmična, gliboka, čemerna, kam, zakaj kaple kri?
Zakaj smo se stali?
Kaj drugo nisme znali...
kaj drugo nisme mogli!
a kaj sme mogli?
Kerv neda mi zaspati...
Kerv nemre spati ni zaspati nigdar,
kak čmela žge i peče.
Kak z četrnje za čebrom čeber
hahar nam z droba kervi bednje vleče...
Kerv teče kak voda, kak cesta,
kak melin klopoče, teče,
mi gremo za njom, za glasom kervi naše
Megla v megli... Megleni glasi v tami...
Kervavi akordi vu stubičke drami...
MIROSLAV KRLEŽA, "Balada Petrice Kerempuha"
.
Godine 1573. nakon što su se uzalud žalili caru i banu na zlodjela stranih plemića, seljaci su u znak protesta prestali plaćati nerazumne poreze. Tako je jedan od najgorih plemića Franjo Tahy poslao svoje naoružane plaćenike, ali su ih seljaci s oružjem spremno dočekali.
Zbog tog otpora Hrvatski sabor je seljake proglasio izdajicama domovine, na što su oni odgovorili sveopćim ustankom protiv feudalnih gospodara.
Za vođu bune izabran je Ambroz Gubec (kasnije nazvan Matija) iz Gornje Stubice. Seljaci se nisu samo ograničili na rušenje nepravednog poretka, nego su napravili program po kojem su planirali ukinuti vladavinu plemstva i uspostaviti seljačku vladu, koja će voditi brigu o porezima i drugim davanjima za obranu domovine od Turaka.
Gubec je sa svojim najbližim suradnicima i prijateljima Ilijom Gregurićem, Andrijom Pasancem, Nikolom Pozepcom, Vinkom Lepoićem i drugima podigao seljake na ustanak krajem siječnja god. 1573.
Pokret seljaka brzo se je proširio, a buna je zahvatila 60 vlastelinstava na područjima Hrvatske i Slovenije.
Feudalna vojska je brzo slomila bunu. Tako je već 5. veljače 1573. kod Krškog slovenske kmetove rastjerao kapetan žumberačkih uskoka Josip Thurn, a dan kasnije je podban Gašpar Alapić razbio kmetsku vojsku kod Kerestinaca.
Jedino su ostali neporaženi Gupčevi pobunjenici u hrvatskom zagorju u Stubičkoj kotlini (današnje područje Donje i Gornje Stubice te Stubičkih Toplica), koje je 9. veljače 1573. napala plemička vojska pod vodstvom Gašpara Alapića.
Iako su seljaci bili loše naoružani i bez konjaništva, pružili su tako žestok otpor, da se nije znalo tko će pobijediti sve dok feudalnoj vojsci nije stigla pomoć.
Gubec je nakon bitke zarobljen i odveden u Zagreb, gdje je okrutno pogubljen na Markovom trgu 14. veljače god. 1573.
|
